Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Poslodavci optimistični, očekuju značajan rast prihoda u 2026.

Istraživanje je provedeno među 22 poslodavca, članovima Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays, koji dolaze iz redova HT-a, Ericssona Nikola Tesle, Infobipa, Spana, Nanobita, Podravke, Franka, te među ostalim HUP-a.

Ocjenjujući na skali od jedan do pet, pri čemu vrijednost tri označava jednaku vrijednost kao u 2025., a jedan i pet pad, odnosno rast prihoda od 15 posto, poslodavci su u prosjeku dali ocjenu od visokih 4,1.

U komentaru tog rezultata iz Algebre zaključuju kako se on može tumačiti kao znak povjerenja naših poslodavaca u tržišne uvjete, ugovorene projekte koji su u tijeku ili povećanu potražnju na domaćem i stranom tržištu.

Nešto manji rast ipak očekuju za profitabilnost u poslovanju, dajući ocjenu od 3,6. To u Algebri tumače očekivanjem poslodavaca da će se u 2026. povećati operativni troškovi, uslijed inflatornih pritisaka, rasta cijene rada, ulaganja u razvoj i tehnologiju ili bržeg rasta konkurencije iz usporedivih zemalja.

Problem rast plaća

Ni rast zaposlenosti koji je već duže vrijeme prisutan u Hrvatskoj neće se, sudeći po njihovim ocjenama, zaustaviti, no bit će ipak slabijeg intenziteta. Prosječna ocjena koju su dali je 3,5, a što u Algebri iščitavaju prije svega kao selektivno proširenje broja zaposlenih u sektorima koji rastu, te kao planski osmišljen rast, koji prati organski rast poduzeća.

Sudeći prema ocjenjivanju važnosti najvećih izazova u 2026., ključni za poslovanje bit će pritisak na rast plaća i geopolitičke nestabilnosti. Za plaće je, uz rast troškova života, važan i širi kontekst, budući da je on potaknut nedostatkom kvalificiranih zaposlenika, mobilnosti radnika prema EU, te snažnom rastu plaća u javnom sektoru. Zbog toga će poslodavci i u 2026. morati balansirati između zadržavanja zaposlenika i održavanja profitabilnosti poslovanja.

Poslovanje će u narednoj godini neminovno biti obilježeno i širim kontekstom ratova koji se vode u svijetu i njihovih posljedica, a zanimljivo je da promjene u globalnoj trgovinskoj mreži koju od dolaska u Bijelu kuću pokreće američki predsjednik Donald Trump ocjenjuju nešto manjim problemom za poslovanje. Trećim po važnosti, naime, poslodavci izdvajaju problem visokih ulaznih troškova, od sirovina do vanjskih usluga, koje im smanjuju konkurentnost, dok je američka administracija i kaos koji ona stvara tek na sedmom mjestu, iza poreznih i birokratskih opterećenja, slabljenja rasta EU tržišta i iseljavanja mladih kadrova.

Kad je riječ o najvećim prilikama koje vide u 2026. definitivno prednjači umjetna inteligencija i njezina primjena u poslovanju.

“Očekuje se da će AI igrati ključnu ulogu u optimizaciji internih procesa, smanjenju operativnih troškova i unaprjeđenju korisničkog iskustva, čime bi se značajno mogla povećati produktivnost”, procjenjuje u Algebri, povezujući da je ujedno AI i odgovor na izazove poput manjka radne snage. Umjetnu inteligenciju poslovna zajednica vidi strateški bitnom ne samo kratkoročno, nego i za dugoročni razvoj, jer ističe važnost jačanja AI rješenja i potrebne infrastrukture kao drugu najvažniju kariku za razvoj. EU fondovi su na trećem mjestu, s tim da je i kroz njih digitalizacija jedna od bitnih odrednica. Za izlazak i bolje pozicioniranje na međunarodnom tržištu priliku poslodavci vide u zajedničkom nastupu i povezivanju.

Do pet jednoroga

Na nešto duže staze, do 2030., poslodavci ne drže izglednim pad udjela turizma ispod deset posto BDP-a, skeptični su i prema ulasku Hrvatske među deset članica EU s najvećim udjelom privatnih investicija u BDP-u, kao i prema ulasku jednog hrvatskog sveučilišta među 100 najboljih na Šangajskoj listi.

Očekuju usporavanje rasta gospodarstva nakon 2028. i smanjenja dostupnih EU sredstava, a najveći stupanj vjerojatnosti daju scenariju ukidanja 15 posto radnih mjesta u realnom sektoru, naravno, kao posljedicu sve većeg utjecaja i korištenja umjetne inteligencije. Iako je vidljiv oprez oko ulaganja u Hrvatskoj, optimistični su prema stvaranju novih velikih ‘igrača’ na poslovnoj sceni. S ocjenom 3,4 od 5, ocijenili su, naime, mogućnost nastanka još tri do pet globalno prepoznatljivih visokotehnoloških jednoroga u Hrvatskoj.